Manja slova Veća slova RSS
>

Obavještajni rad

Datum objave: 27.12.2005 15:33 | Autor: Zaštita društva

Ispis Štampaj stranicu


Osnivanje Odsjeka za obavještajni rad ima za cilj razvoj obavještajnih kapaciteta a radi prikupljana, poređenja, pristupa, analize i prosleđuje sve podatke relevantne za otkrivanje carinskih prekršaja i krijumčarenja. Odsjek za obavještajni rad se sastoji od Rukovodioca Odsjeka, Analitičara, Lokalnih obavještajnih carinika (LOC) i Operativnog centra. LOC su raspoređeni po regionima i u oblastima najvećeg rizika. Trenutni poslovi na koje je usredsređena najveća pažnja ovog Odsjeka su: uvođenje sistema za upravljanje rizikom, uvođenje sistema za međunarodnu razmjenu podataka, uvođenje sistema za prikupljanje i analizu obavještajnih informacija i dalje unapređenje Otvorene linije:

Uvođenje sistema za upravljanje rizikom

Uvođenje sistema za upravljanje rizikom će omogućiti bolju kontrolu cjelokoupnog poslovanja, bolju selektivnost i skratiti vrijeme zadržavanja. Uvođenje ovog sistema predstavlja glavni prioritet Odsjeka za obavještajni rad.

Pri definisanju reformske strategije UCCG, postalo je jasno da je UCCG sprovodila preveliki broj kontrola sa ograničenom efektivnošću. Ovo su kasnije potvrdili i jedan broj pokazatelja poslovanja prikupljeni na pilot lokacijama tokom prethodne godine, koji ukazuju na visok nivo pregleda sa sa stopom otkrivanja ispod jednog procenta. Da bi se pozabavila ovim pitanjem Crna gora je uvela zakone koji omogućavaju selektivne preglede u skladu sa novim Carinskim zakonom.

Uvođenje upravljanja rizikom(selektivnosti i praćenja) ima za cilj pružanje podrške UCCG u usmjeravanju njenih napora na neusaglašene i isporuke i vozila visokog rizika i istovremeno nuđenje ubrzane obrade svih ostalih vozila/carinjenja. Podaci o nelegalnoj 'sivoj' ekonomiji upućuju da se ogromne količine nelegalno i prevarom uvezene robe može naći na tržištu koja krši trgovinske,carinske, zdravstvene, transportne i druge propise.

Uvođenje selektivnosti i praćenja oslanja se na stvaranje osnovnog multidisciplinarnog tima koji se sastoji od: Tima za upravljanje rizikom (RMT) za selektivnost i Tima za praćenje(TT) za bezbjednost uz podršku IT Sektora UCCG.

Moderni carinski postupci su zasnovani na pretpostavci da po pravilu, i ukoliko ne postoji jasna sumnja o prevari, većina uvoznika su u saglasnosti sa pravilima i propisima. Trgovinske potvrde/verifikacije, provjere i revizije koje se sprovode poslije puštanja uvezene robe u slobodan promet, kao i provjere zasnovane na riziku ili slučajne/nasumične provjere, dopunjuju rasterećene direktne preglede. One su se pokazale efektivnijim , i takođe smanjuju mogućnosti tajne sporazume između uvoznika i carinika. Isti principi primjenjuju se na provjere izvedene na granici i trgovinskog i turističkog saobraćaja, Međutim treba praviti razliku između:
Selektivnog pregleda deklaracija, koji više predstavlja provjeru usaglašenosti baziranu na analizu prijavljenih podataka, i
Praćenje, koje predstavlja odabir za detaljnu provjeru lica ili vozila, zasnovanu na spoljašnjim kriterijumima; praćenje, koje se obično dešava kada je pređena granica ili tokom provjera na unutrašnjim kopnenim punktovima, je u suštini bezbjedonosna djelatnost.


Mada postoje podudarnosti između ova dva sistema (na primjer, uvoznik ili isporuka koji su određeni kao sumnjivi biće uneseni u bazu podataka za selektivnost), treba da ostanu različiti i djeluju odvojeno. Razlozi su (i) povjerljivost, (ii) razlike u operativnim podacima ( trgovinski ili pojedinačni podaci se ne prikupljaju , obrađuju, zaštićuju ili usmjeravaju na isti način), (iii) pouzdanost baza podataka, i (iv) operativni aspekti. Baza podataka za selektivnost opisuje logiku zašto se ukazuje na potencijalni rizik, kada se rizikom može upravljati tokom procesa carinjenja. S druge strane, baza podataka za praćenje pruža mogućnost graničnom službeniku da u realnom vremenu odabere lice i vozilo koje je prethodno naznačeno kao mogući švercer ili kriminalac.

RMT (Tim za upravljanje rizikom) treba da definiše profile rizika, koristeći značajan profesionalni unos podataka od strane carinskih službenika i povratne informacije iz informativnog sistema. Informativni sistem će će pomoći odabir deklaracija, i obezbjediti bitan mehanizam za prikupljanje, potvrđivanje i širenje profila rizika.

TT (Tim za praćenje) treba da sredi podatke o prevarama s ciljem određivanja sumnjivih lica, vozila i letilica u posebnu bazu podataka.

Najbolji pristup je prema tome da se odvoje ova dva i definiše mehanizam razmjene podataka kada se informacije u ove dvije baze podataka podudaraju ili dopunjuju drugu.
Ovaj projekat je u završnoj fazi i očekuje se njegova implementacija u februaru 2007.god.

Uvođenje sistema za međunarodnu razmjenu podataka

Međunarodna razmjena podataka je izuzetno bitna za rad Odsjeka za obavještajni rad. Ova razmjena je izuzetno bitna kako za sistem za analizu rizika, tako i za preduzimanje konkretnih koraka po ovim informacijama. Planirani su sledeći projekti i rokovi za uvođenje:

Uvođenje sistema za međunarodnu razmjenu podataka
01. januar 2007.
Uvođenje sistema SEMS za međunarodnu razmjenu podataka 01. mart 2006.
Potpisivanje sporazuma i uspostavljanje sistema za razmjenu informacija na granici sa susjednim zemljama 01. januar 2007.


Uvođenje sistema za prikupljanje i analizu obavještajnih informacija

Sistemi za prikupljanje i analizu obavještajnih informacija će omogućiti kvalitetnu obradu
informacija i pomoći u analizi rizika. Planirani su sledeći projekti i rokovi za uvođenje:

Uvođenje sistema MAPS za prikupljanje informacija od fery kompanija 01. februar 2006.
Centralizovanje podataka iz projekta Prazni kamioni 15. januar 2006.



Otvorena linija


Otvorena linija ima broj 0800 81 333 i smještena je u Odsjeku za obavještajni rad i radi od 07 do 23 časa.
Uvođenjem Otvorene linije Uprava carina i na ovaj način iskazuje otvorenost i transparentnost u namjeri da omogući građanima da anonimno, pseudonimno ili na drugi način telefonski putem saopšte podatke o eventualnim nepravilnostima koji su od značaja za carinsku službu. Podaci će biti odgovorno i pažljivo analizirani i provjeravani u nadležnim organizacionim jedinicama carinske službe, zavisno od prirode podataka. Ukoliko rezultati provjera ne ukazuju na nepravilnosti, podaci i provjere će se arhivirati. Ukoliko podaci ukazuju na nepravilnosti iz domena nadležnosti drugih državnih organa u Crnoj Gori ili u inostranstvu, podaci će im u propisanoj formi biti dostavljeni.
Uprava carina će biti u prilici da korišćenjem Otvorene linije kvalitetnije zaštiti carinsko područje i istovremeno doprinese jačanju kredibilnosti službe.